1278

Nije namijenjeno rješavanju problema kao što su:

- problematično ponašanje pojedinaca, nesporazumi sa
  susjedima i/ili bilo kojom skupinom ljudi

- bilo kakva hitna intervencija (poplava u stanu i sl.)

- psi koji ometaju lavežom ili nisu na uzici ili nemaju brnjicu

- požari, zagađenja zraka i vode

- buka

- prijedlozi za postavljanje novih posuda za otpad, novih
  rasvjetnih tijela, semafora i slično

- žalbe na rad gradskih tijela ili bilo kojih tijela javne uprave

- bespravna gradnja

- divljanje po cestama, konzumiranje droga, javna opijanja,
  nasilje nad životinjama, preprodaja i sl.

Za to postoje nadležna tijela kojima se uvijek možete obratiti.

POGLEDAJTE

POPIS ULICA

GRAD METKOVIĆ

TISAK

OSMRTNICE

19.7.2018.
Miodrag - Mišo Stojković (Učo)
pok. Dimitrija
1950. - 2018.
Miodrag - Mišo Stojković (Učo)

KONTAKT

LINKOVI

Par prirode Delta Neretve

park prirode "delta neretve"

Izvadci iz Stručne podloge za zaštitu

 

   Javno izlaganje Prijedloga za proglašenje Delte Neretve parkom prirode, što se 30. svibnja 2007. trebalo održati u Metkoviću, a dan, tj. dva kasnije u Opuzenu i Pločama naprasno je otkazano voljom politike. Iste one koja se samo dan-dva prije toga klela u Park prirode "Delta Neretve".

  Kako su mnogi građani ostali uskraćeni za javnu raspravu, a još više ih pojma nije imalo o čemu se, zapravo, radi, nismo žalili vremena i truda proanalizirati Stručnu podlogu za zaštitu na kojoj je radio niz ozbiljnih stručnjaka čija mišljenja neki, jednostavno, ne uvažavaju, a izborima uplašena politika ignorira čineći trajnu štetu dolini Neretve i njezinim žiteljima.

   Iz obimnog materijala izdvojili smo neka ključna mjesta iz kojih je razvidno da Babaroga, zvana Park prirode, živi samo u nečijim glavama koje lokalne interesne skupine uspijevaju zastrašiti kako se u Neretvi više neće  moći, kao dosad, "use nase i podase". A da se to, stvarno, više neće moći meritorno objašnjavaju autori Podloge. Jer to ne ovisi o nama nego o raznovrsnim procesima koji se oko nas događaju i ako već sad ne reagiramo bit će učinjena velika šteta. Imamo li pravo reći svojoj djeci i unucima "poslije mene potop". Potop ili slana pustinja. U čemu je razlika?

  Ovdje je izdvojen dio materijala iz Stručne podloge vrijedan Vaših pola sata. Budete li čitali do kraja, vidjet ćete da se u Stručnoj podlozi piše o rješavanju vlasničkih odnosa i ponovnom uređenju već melioriranih, a danas zapuštenih poljoprivrednih površina. I još puno toga što razuman čovjek ne može ne prihvatiti.


 

IZ UVODNOG DIJELA

   Delta Neretve sadrži najveće i najvrjednije ostatke sredozemnih močvara u Hrvatskoj i jedno je od malobrojnih takvih područja preostalih u Europi. Ona je područje od međunarodne važnosti koje je uvršteno na Ramsarski popis vlažnih staništa (močvara) od međunarodne važnosti te predstavlja buduće podruje europske ekološke mreže NATURA 2000. Stoga je obveza Republike Hrvatske kao stranke Ramsarske konvencije i buduće članice Europske unije osigurati odgovarajuću zaštitu i upravljanje ovim prostorom. Radi svojih prirodnih vrijednosti Delta Neretve je predviđena za zaštitu u kategoriji parka prirode, prema zakonu o zaštiti prirode, u dva strateška dokumenta koja je donio Sabor Republike Hrvatske: Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (1999.) i Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske (1998.).

...

  Nažalost, prirodne vrijednosti Delte Neretve su vrlo ugrožene i izložene mnogobrojnim pritiscima, a u određenoj mjeri i degradirane. Unatoč tome, ovaj prostor je nacionalno i međunarodno važno područje, a uz aktivne mjere zaštite stanje se može značajno popraviti.

...

   Zaštita delte Neretve u kategoriji parka prirode nudi mogućnost uspješne primjene koncepta održivog razvoja koji se temelji na očuvanim prirodnim vrijednostima i njihovom razumnom korištenju. Aktivna zaštita i promicanje prirodnih vrijednosti, razvoj održivog turizma, stvaranje proizvoda s tržišnom markom (brand) međunarodno zaštićenog parka prirode, osiguranje poticaja za oblike poljoprivrede i druge djelatnosti koje doprinose zaštiti bioraznolikosti samo su neke od razvojnih mogućnosti koje otvara zaštita Delte Neretve u kategoriji parka prirode.

...

HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA

...

   Hidroenergetski sustav HE Čapljina, HE Dubrovnik (Plat) - Trebišnjica značajan je zbog svojih utjecaja na deltu. Vode rijeke Trebišnjice nakon izviranja u Bilećkom polju ulijevaju se u akumulaciju Bileća s branom Grnčarevo na kojoj se nalazi HE Trebinje I. Odatle voda otječe 20 km dugim kanalom u manju akumulaciju Gorica. Dio vode iz akumulacije Gorica prevodi se 16,8 km dugim dovodnim tunelom do HE Dubrovnik (mjesto Plat - 2 agregata, planiran treći). Drugi dio vode iz akumulacije Gorica prolazi kroz postrojenje HE Trebinje 2 te se zatim prevodi uzduž Popovog polja betoniranim, 68 km dugim kanalom u smjeru sjeverozapada do gornjeg kompenzacijskog bazena HE Čapljina kod mjesta Hutova. Odavde se voda 8,2 km dugim tunelom spušta do HE Čapljina i njenog donjeg kompenzacijskog bazena na Svitavi. Izgradnjom gornjeg kompenzacijskog bazena i zatvaranjem ponora kao i prestankom plavljenja te odvodnjom vode iz Popova polja došlo je do promjena režima podzemnih voda u krškim vodonosnicima na širem području. Smanjena je izdašnost izvora na lijevoj obali Neretve južno od Metkovića te posebice na području Kuta. Već ovim zahvatima na Trebišnjici u Platu i Čapljini je 4 milijardi kubičnih metara vode godišnje prebačeno iz prirodnih tokova u betonirane i tako oduzeto krškim vodnosnicima.

...

   Planirani dodatni zahvati u slivu rijeke Trebišnjice i Neretve vezani su uz projekt 'Gornji horizonti'. Ovaj projekt čiji je nositelj Elektroprivreda Republike Srpske planira prevođenje vode iz viših sjevernijih dijelova sliva: Gatačkog, Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bileća i dalje u Trebišnjicu. Izgrađeni su već neki objekti HE sustava Gornji horizonti kako slijedi: Kanal za Dabarsko polje 6,75 km, Tunel Dabar- Fatnica 3,24 km, Kanal kroz Fatničko polje 2,77 km i Tunel Fatnica-Bileća 15,65 km radi izgradnje HE Nevesinje s akumulacijom 'Zalomka', HE Dabar s akumulacijom 'Nevesinje' i HE Bileća. Projektom 'Gornji horizonti', prevele bi se dodatne 2 milijarde kubičnih metara vode u Bileću iz slivova: Bune, Bunice, Bregave, Krupe, Masline i brojnih drugih vrela u slivu Neretve i Jadranskog mora. Ne bi se smjelo nastaviti s izgradnjom ovog projekta dok se u cijelosti ne sagledaju njegovi utjecaji na deltu Neretve i njene ekosustave te osigura dosljedna primjena europske Okvirne direktive o vodama te Direktive o staništima. Realiziranje ovih planova - prevođenja voda u sliv Trebišnjice bi imalo katastrofalne posljedice za Bunu, Bunicu pa čak umiranje Bregave te štete za deltu Neretve, njezine jedinstvene prirodne vrijednosti i brojna naselja čiji bi prirodni izvori vode presušili.

...

   Biološki minimum rijeke Neretve vezan je uz vodopravne dozvole uzvodnih hidroelektrana no još nije definiran na odgovarajući način. Vodoprivredni minimum iznosi 50-80 m3/s. Da li te količine zadovoljavaju potrebe kompleksnih ekoloških sustava rijeke Neretve u svim godišnjim dobima još nije utvrđeno te je nužno u najkraćem razdoblju procijeniti iznos ekološki prihvatljivog protoka Neretve koji bi uz ekološke zadovoljio i sve druge potrebe stanovništava. Ovakav ekološki prihvatljivi protok mora u svim svojim parametrima, fizikalno-kemijskim sastavom i ritmom ispuštanja tijekom zime i ljetne sezone, zadovoljiti potrebe živog svijeta te potrebe korisnika u slivu što podrazumijeva i uklanjanje spomenutih problema vezanih uz ugrožavanje stanovništva i oštećivanje imovine tijekom nenajavljenog i nekoordiniranog ispuštanja voda iz akumulacijskih jezera hidroenergetskog sustava.

...

Komentar www.metkovic.hr:
   Podatak da je vodoprivredni minimum 50-80 m3/s navodi nas da to povežemo s podatkom o dvije milijarde m3 vode koja će realizacijom projekta  "Gornji horizonti" godišnje biti izgubljena za sliv rijeke Neretve. Uzmimo samo srednju vrijednost od 65 m3/s i pomnožimo je s brojem sekundi u godini. Dakle: 65 x 31.536.000 = 2.049.840.000 m3/godinu. To je, dakle, nekakav srednji vodoprivredni minimum. Oduzmimo od te vrijednosti 2.000.000.000 m3/godinu, što će odnijeti "Gornji horizonti", ostaje nam tričavih 50 milijuna metara prostornih godišnje ili prevedeno 1,6 m3/s. Da bismo shvatili o kojoj količini je riječ dovoljan je podatak  da stari sustav navodnjavanja instaliran iznad Metkovića ima kapacitet 7.5 m3/s ( i ne zadovoljava potrebe). To znači da će sustav pumpati morsku vodu. O ČEMU NAM ONDA POLITIČARI PRIČAJU kad najavljuju projekt navodnjavanja doline. KOJOM VODOM? Pa već sad je ljeti vrh slanog klina u Gabeli. Pogledajte stanje izmjereno 2003. (klikom uvećajte)*

Ako možda ne vidite o čemu je riječ evo još jednog mjerenja iz 2004. Razlika je što se na dijagramu može očitati da je u Opuzenu more već na oko 2 m dubine, a u Metkoviću na 2,5 m.

* dva gornja dijagrama nisu dio materijala iz Stručne podloge

Naravno da ova "naša" poprijeka matematika nije baš potpuno točna, ali sigurno govori o ozbiljnosti problema, bar u ljetnim mjesecima kada je navodnjavanje najpotrebnije.

- kraj komentara -

ZASLANJENJE

   Jedan od najznačajnijih problema u delti je prodiranje slanog klina koji podjednako negativno djeluje na poljoprivredu, lovstvo te na kvalitetu života u delti u cijelosti. Uslijed smanjenog dotoka svježe vode iz uzvodnog dijela rijeke i zaleđa posebice u sušnom razdoblju, morska voda s ušća napreduje uz rijeku u obliku klina s uzvodno usmjerenim vrhom. Zaslanjenje se javlja i u riječnom nanosu u kojem je formirano korito. Šljunci i pijesci delte Neretve taloženi su na okršenim vapnencima i dolomitima. Zbog sniženja nivoa podzemnih voda u delti smanjuje se tlak na duboke zaslanjene vode i one se kroz porozne slojeve izdižu prema površini. Mjerenja na sredini rijeke u jednoj vertikali po dubini kod Opuzena pokazala su stanja zaslanjenosti u jednom ciklusu plime-oseke, gdje se jednostavno pomiče razdjelnica između blago zaslanjene (boćate) vode pri površini, i mora pri dnu rijeke. Praćeno je mjerenjima i 'uvlačenje' mora u rijeku. Naime, u kišnom (zimskom) razdoblju, kada su dotoci sa sliva povećani, more je potpuno istisnuto iz korita rijeke. Krajem proljeća i početkom ljeta dotok iz sliva se smanjuje da bi sredinom, te krajem ljeta pao dotok na minimalnu količinu, gdje veliki utjecaj ima režim rada uzvodnih hidroelektrana. Pri dotoku vode iz gornjeg dijela sliva od 50 m3/s, rijeka se u delti zaslani.

   Jedan od najvećih problema vezanih uz poljoprivredu i navodnjavanje je zaslanjenost površinskih i podzemnih voda. Morska voda dolazi Neretvom sve do Metkovića. Sustav navodnjavanja vodom iz Neretve uzvodno od Metkovića, izgrađen u vrijeme bivše države danas je zapušten i devastiran pa ne zadovoljava svoju funkciju. Zbog toga poljoprivrednici Donje Neretve, osim pretjeranog korištenja kemikalija i umjetnih gnojiva, koriste površinsku i dubinsku vodu za navodnjavanje koja je često zaslanjena. Na taj način devastiraju zemljište, smanjuju njegovu plodnost, a kroz nekoliko godina dovode u pitanje postanak amorfnih tala, odnosno pojavu slane pustinje s neplodnim tlima.

   Neretvanska poljoprivreda je izrazito intenzivna i troši velike količine mineralnih gnojiva i pesticida. Otkup koji u novije vrijeme obavljaju neke tvrtke podrazumijeva strogo kontrolirane uvjete uzgoja te nadzor količine kemijskih sredstava što pozitivno utječe na uvriježenu naviku prevelikog korištenja pesticida i umjetnih gnojiva.

   Ekološka poljoprivreda je slabo zastupljena na ovom području. Posljednjih godina javljaju se inicijative ekološkog uzgoja autohtonih vrsta maslina i drugih kultura. U ekološkim pilot projektima prednost treba dati uzgoju kultura koje su se nekad tradicionalno uzgajale u delti Neretve i koje zahtijevaju manje vode i agrokemikalija negoli mandarine (vinova loza, smokva, maslina, rogač i dr.). Pri ovom, dakako, prethodno treba ispitati i ekonomsku isplativost alternativnih kultura, te mjere okolišne i poljoprivredne politike (npr. poticaji) kojima bi bilo moguće nadoknaditi moguć nesrazmjer u dohodovnosti agruma i alternativnih kultura. Zaštita Delte Neretve u kategoriji parka prirode otvara mogućnosti ostvarivanja poticaja za oblike poljoprivrede koji su u skladu sa zaštitom prirode, naročito u okviru Poljoprivredno-okolišnog programa.

...

RIBARSTVO

   Pravilnikom o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu, Neretvanski kanal je proglašen posebnim staništem riba i drugih morskih organizama. U njemu je zabranjeno obavljanje ribolova pridnenim povlačnim alatima. Predviđa se mogućnost iznimke prema kojoj ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva može raspisati javni natječaj u kojem će odrediti uvjete obavljanja ribolova uz naknadu pridnenim povlačnim alatima u akvatoriju Neretvanskog kanala.

...

VODNO GOSPODARSTVO

...

   Uz zaštitu voda i vodnog režima sliva Neretve vezan je cijeli niz problema. Zahvati vezani uz upravljanje vodama i njihovi utjecaji na deltu ove stručne podloge, a odnose se na hidroenergetiku, zaslanjenje, melioracije i navodnjavanje. Trenutačno najveću opasnost predstavlja planirani projekt u BiH 'Gornji horizonti'. Problematika ovoga projekta te načina upravljanja uzvodnim hidroelektranama nameće potrebu žurnog uspostavljanja djelatne prekogranične suradnje. Prostorni plan Dubrovacko-neretvanske županije predviđa niz vodnogospodarskih aktivnosti u području Delte Neretve:

- riješiti vodoopskrbni sustav Metkovića i Ploča te dovršiti Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod;

- izgraditi kanalizacijski sustav Metkovića, Opuzena i Ploča s okolnim mjestima

- analizirati postojeći sustav navodnjavanja te planirati daljnje aktivnosti

- prilikom planiranja uređenja vodotoka i zaštite od poplava sagledati utjecaj ovih zahvata na prirodu

- glede melioracijske odvodnje, buduće radove temeljiti na zaštiti prirode i unapređenju postojećeg sustava, trenutačno se veliki dio uređenog poljoprivrednog zemljišta ne koristi zbog neriješenih vlasničkih odnosa i zapuštenosti.

- kao najveći problem, rješavati zaslanjivanje površinskog sloja tla.

LOVSTVO

   Najveći broj ptičjih vrsta ugrožen je krivolovom. Tu spada ubijanje ptica zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode, ubijanje ptica svrstanih u divljač Zakonom o lovu u vrijeme lovostaje, ubijanje svih ptica u zaštićenim područjima gdje je zabranjen lov, te ubijanje ptica svrstanih u divljač u lovnoj sezoni od strane osoba koje nisu registrirane kao lovci. Poštivanje zakona i njegovo provođenje u praksi nije zadovoljavajuće. Primjerice, zabranjeno je divljač loviti motornim čamcima, a ipak je u delti Neretve to uobičajeno, također, iako po Zakonu o lovstvu more nije lovište, uobičajeno je loviti na moru.

   U budućem parku prirode lov treba usuglasiti s načelima zaštite prirode. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, lovno-gospodarske osnove moraju sadržavati uvjete zaštite prirode. Lov na ptice je potrebno minimalizirati (samo lov na preletu) te se koncentrirati na lov divljaci u okolnom brdskom prostoru (muflon, divlja svinja i druge).

TURIZAM

   Za sada još nije načinjen turistički koncept za ovo područje. Međutim, u svrhu očuvanja prirodnih vrijednosti kao razvojne osnove, očito je da turizam ne bi smio ići u pravcu masovnoga turizma uz gradnju velikih hotela i turističkih kompleksa. Nasuprot tome, ovdje postoje izuzetne pogodnosti za posjetiteljski turizam koji bi se zasnivao na obilasku zaštićenih dijelova prirode, naročito uz promatranje ptica i fotografiranje, u kombinaciji s obilaskom arheoloških lokaliteta i kulturno-povijesnih znamenitosti. Činjenica je da je danas sve više onih koji žele upoznati kraj koji posjećuju, kako ljude, običaje i tradicionalni način života, tako sve više i prirodne vrijednosti, naročito što očuvaniju i izvorniju prirodu. Posebno su privlačna ornitološki značajna područja gdje se može prakticirati promatranje ptica - danas vrlo raširena aktivnost. Danas područje rijeke Neretve po broju turista čini samo 1,5% ukupnog broja gostiju Dubrovačko-neretvanske županije. No turizam ima sve značajniju ulogu u gospodarstvu delte Neretve, naročito na obali u primorskim naseljima Podaca, Brist, Gradac, Ploče, Blace, Duboka i Klek, gdje se nalazi 95 % turističkih smještajnih kapaciteta delte. Uobičajeni turistički promet je ograničen na jednodnevne izlete. Glavne turističke atrakcije na području delte su:

- Fotosafari tradicionalnim neretvanskim “lađama”

- Ornitološka zbirka u Metkoviću

- Arheološko nalazište rimske Narone u Vidu

- Jezera Kuti i Bacinska jezera

- Kulturna baština

- Kula Norinska, utvrda Opus u Opuzenu i dr.

- Maraton lađa od Metkovića do Ploča

   Pri planiranju turističkog razvitka treba voditi računa o tome da se u Delti Neretve razvija izletnički turizam s minimalnom, neophodnom ugostiteljskom infrastrukturom. Smještajni kapaciteti mogu se graditi na krškom dijelu morske obale, u primjerenom opsegu i obliku, dovoljno daleko od pomorskog dobra.

REZULTATI SOCIOLOŠKE STUDIJE

...  

  Dosadašnja sociološka i srodna istraživanja su pokazala da u podruju postoje različiti interesi i različite interesne skupine koje ih promoviraju. Najčešće identificirane skupine u dolini u tom smislu su sljedeće: poljoprivrednici, lovci, ribari, stručnjaci različitih profila, lokalni političari, nevladine udruge, ugostitelji, te turistički djelatnici i organizacije. Također, konstatirano je da različitost interesa proistječe iz različite prirode zainteresiranosti pojedinaca (aktera, grupa, organizacija, udruženja) za podruje i njihovog različitog shvaćanja potencijalno najboljeg korištenja tog prostora – u sljedećem smislu: prostor kao poljoprivredni resurs, kao resurs za turizam, kao jedinstveni prirodni ekološki sustav, kao prirodni resurs, te prostor shvaćen prvenstveno kao pasivan resurs.

   Različiti interesi koji manifestiraju želju segmenata populacije da nastave djelovati u području na dosadašnji način dovode i do sljedećega: područje se percipira kao pogodno i nepromijenjeno, odnosno, «u sadašnjem stanju», bez intervencije, a za što su primarno zainteresirani poljoprivrednici, lovci, ribari, prekupci – nakupci, političari, odnosno svi koji imaju koristi od postojećeg stanja, kao i svi koji iskorištavaju resurse bez mjere i (često) izvan zakonskih odredbi.

   Nasuprot rečenom, prostor se percipira i na drugačiji način - kao transformiran – reguliran, zaštićen (park prirode) a za što su primarno zainteresirani pojedinci s višom ekološkom sviješću, biolozi, zaštitari, stručnjaci raznih profila, nevladine organizacije, turistički djelatnici koji vide zaštitu kao sredstvo održanja turističkog resursa, država (u najširem smislu riječi), međunarodne organizacije, županija, gradovi, općine.

   Iz navedenog je moguće primijetiti postojanje «interesne neusklađenosti» stanovnika i skupina (aktera) o delti Neretve i načinu njene regulacije iz čega proistječu i različite konceptualizacije pretpostavljenog uređivanja situacije uz pomoć instrumenata parka prirode. Takva se ideja doživljava od strane lokalnih aktera također na različite načine, primjerice kao pretežno pozitivan akt, a za što su zainteresirane sljedeće skupine: nevladine organizacije, pojedini stručnjaci, dio stanovništva, napredni poljoprivrednici, lovci, ribari, te neki političari. No, neke skupine doživljavaju potencijalno proglašenje parkom prirode i kao pretežno negativan akt koji misle da je «park prirode» mjera ograničavanja (zaustavljanja, prekidanja) gotovo svih (njihovih) aktivnosti – dakle, poljoprivrednici, lovci, ribari, trgovci-nakupci, političari gospodarstvenici i dio stanovništva koji osjeća nesigurnost od promjena.

...  

RAZDIOBA PROSTORA SA STANOVIŠTA UPRAVLJANJA

   Upravljanje parkom prirode temelji se na utvrđivanju zona različitih kategorija vrijednosti sa stanovišta zaštite prirode. Za pojedine kategorije tako izdvojenih prostora utvrđuju se kroz izradu plana upravljanja upravljačke smjernice i programi za njihovo provođenje. Na području parka prirode Delta Neretve moguće je razdvojiti prostor u četiri kategorije:

Naselja

   Na području naselja (oko 3% površine parka) nema izraženih prirodnih vrijednosti te se uspostavom parka neće događati značajne promjene vezno uz korištenje i upravljanje prostorom. Provođenje gospodarskih, komunalnih i drugih aktivnosti može se odvijati u skladu s postojećom prostorno planskom dokumentacijom. U naseljima je potrebno poticati izgradnju u skladu s krajobraznim vrijednostima te adekvatno rješavanje sustava kanalizacije i vodoopskrbe, odlagališta otpada i druge komunalne infrastrukture.

Područje održivog korištenja prirodnih dobara

  Područje održivog korištenja prirodnih dobara zauzima najveći dio površine parka (oko 75%) . Unutar njega su smješten meliorirana područja s intenzivnom poljoprivredom. U ovom području potrebno je osigurati daljnji održivi razvoj poljoprivredne proizvodnje. Pri tome je potrebno poticati ekološki pristup uz racionalnu upotrebu kemijskih sredstava kako bi se uz ublažavanje negativnih utjecaja na floru i faunu i tamošnje stanovništvo osigurao i harmoničan razvoj drugih gospodarskih djelatnosti na ovom prostoru, prvenstveno ekološkog turizma i ekološke poljoprivrede. Poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, vodno gospodarstvo i druge djelatnosti odvijaju se i dalje na ovom prostoru uz ugrađivanje uvjeta zaštite prirode u planove gospodarenja, kojima se osigurava usklađenost sa zahtjevima zaštite prirode. Javna ustanova osigurava koordinaciju svih djelatnosti i provedbu plana upravljanja u suradnji sa svim dionicima ovoga prostora.

Područja izraženih prirodnih vrijednosti

   Područja izraženih prirodnih vrijednosti (oko 6% površine parka) obuhvaća prostor Baćinskih jezera i jezera Vlaška, te ostatke močvarnih staništa između Opuzena i Mliništa (područja Privlaka i Lukavac), te između Momica i Vida (područja Seget i Rokšic). Ova preostala močvarna područja potrebno je vrednovati s stanovišta zaštite prirode te donijeti odluku o budućem načinu njihova korištenja.

Zaštićene i evidentirane prirodne vrijednosti

   Ova područja (oko 15% površine parka) su već zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode ili evidentirana za zaštitu u odgovarajućoj kategoriji u prostornim planovima, uključujući i speleološke objekte. Proglašenjem Parka prirode u njima će se dalje upravljati u skladu s njihovim kategorijama zaštite radi očuvanja prirodnih vrijednosti zbog kojih su i proglašeni.

POSLJEDICE ZA SEKTORSKE DJELATNOSTI

 Posljedice za poljoprivredu
   Očekuje se da će proglašenje parka prirode ubrzati rješavanje nagomilanih problema vezanih uz vlasništvo poljoprivrednog zemljišta te spriječiti daljnju devastaciju močvarnih područja. Napore je potrebno usmjeriti na rješavanje vlasničkih odnosa i ponovno uređenje već melioriranih, a danas zapuštenih poljoprivrednih površina. Edukativnim i promidžbenim aktivnostima poticat će se racionalnija uporaba pesticida i umjetnih gnojiva što je ujedno i preduvjet za plasman poljoprivrednih proizvoda na europsko tržište. Javna ustanova može značajno doprinijeti osiguranju domaćeg i inozemnog tržišta za proizvode s robnom markom međunarodno zaštićenog područja. Također može igrati značajnu ulogu u poticanju ekološke poljoprivrede i osiguravanju poticaja iz budućeg Poljoprivrednookolišnog programa za oblike poljoprivrede koji su u skladu sa zaštitom prirode.

Posljedice za ribarstvo

   Ne očekuju se nova ograničenja vezana uz ribarstvo, potrebno je poraditi na poštivanju već važećih propisa kako bi se osigurala održivost ribarstva i zaštita ribljega fonda. Naročito je važno očuvati jezera Parila i Vlaška te njihovu važnost za migracije, mrijest riba i prehranu riblje mladi. Posebnu pozornost treba posvetiti očuvanju jegulje koja predstavlja prepoznatljivi proizvod i kulinarski specijalitet ovoga područja.

Posljedice za vodno gospodarstvo

   Vodno gospodarstvo je jedna od najvažnijih djelatnosti na ovom prostoru jer izravno utječe na vodni režim Neretve i njezinoga slivnog područja, o kojemu ovise i močvarna staništa s pripadajućom florom i faunom. Za eventualne nove regulacije i zahvate trebat će provesti ocjenu prihvatljivosti za prirodu. Potrebno se usmjeriti na rješavanje problema zaslanjenosti zemljišta te uređenja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Po osnivanju parka prirode očekuje se intenziviranje prekogranične suradnje glede rješavanja problema režima rada uzvodnih hidroelektrana te utvrđivanja prekograničnog utjecaja planiranog projekta 'Gornji horizonti'.

Posljedice za lovstvo

   Potrebno je kroz ugrađivanje uvjeta zaštite prirode u lovno-gospodarske osnove za lovišta, prilagoditi lovno gospodarenje očuvanju biološke raznolikosti i izletnicko-rekreacijskim potencijalima parka prirode. Jedan od prioriteta je sprječavanje krivolova. Aktivnosti je potrebno usmjeriti na očuvanje ptica močvarica, a lovne napore koncentrirati na okolno brdsko područje.

Posljedice za šumarstvo

   Ne predviđaju se ograničenja u gospodarenju šumama.

Posljedice za turizam

   Očekivati je da će proglašenje parka prirode uvjetovati pojačani razvoj turizma. Potrebno je po proglašenju izraditi program održivog razvoja turizma kako bi se s ovog područja isključio neprimjereni masovni turizam. Javna ustanova parka prirode može osmisliti razne turističke sadržaje, a lokalno stanovništvo naći interes u razvijanju različitih ponuda. Potiču se alternativni oblici turizma koji se uklapaju u režim parka prirode, kao što su tzv. ekološki turizam, promatranje ptica, športsko-rekreacijski, edukacijski, kongresni i slični oblici turizma. Ovo područje nudi mogućnosti razgledavanja i rekreacije i izvan ljetne sezone. Turističku ponudu uvelike obogaćuje bogata kulturno-povijesna baština ovoga kraja. Tradicionalna jela i proizvodi značajno doprinose atraktivnosti ovoga prostora. Uz sve to moguće bi bilo organizirati različite radionice i ljetne škole koje bi se mogle održavati u danas napuštenim vojnim objektima. Razvoj takvog turizma ima za cilj zaštitu prirode no ujedno i ekonomsku dobit lokalnog stanovništva pri čemu bi se potaknula izrada autentičnih suvenira, te obnova tradicionalnih zanata. Rast turističkog prometa i prihoda zabilježen je u svim do sada osnovanim parkovima prirode.

Posljedice za lokalno stanovništvo

   Iskustva u drugim zaštićenim područjima Republike Hrvatske, potvrdila su da već u prvim godinama nakon uspostavljanja zaštite dolazi do pojačanog razvoja turizma, i porasta broja domaćih i stranih posjetitelja. Jednako tako će i Delta Neretve imati koristi od posljedica koje će turizam donijeti, a odražavat će se i na njeno cjelokupno gospodarsko stanje. Jedna od posljedica će biti i angažiranje lokalnog stanovništva u turističkoj ponudi – izrada suvenira, ugostiteljstvo, smještaj gostiju, prodaja tamošnjih poljoprivrednih proizvoda neke su od perspektiva koje donosi park prirode. Osnivanjem javne ustanove otvorit će i nova radna mjesta. Statistička istraživanja u svim zaštićenim područjima pokazuju da se samim osnivanjem javne ustanove zapošljava mali broj ljudi, ali taj broj s godinama raste. Tako javne ustanove parkova prirode koje su uglavnom osnovane prije desetak godina imaju od 10 do 30 zaposlenih, dok javne ustanove nacionalnih parkova koje rade dulje imaju i do 100 zaposlenih. U zaštićenim područjima također postoji i mogućnost sezonskog zapošljavanja.

  Kontrola proizvoda radi ishođenja certifikata za izvoz mandarina u EU već sad potiče na racionalniju uporabu kemijskih sredstava u poljoprivredi i izravno doprinosi zaštiti prirode. Stvaranje trgovačke marke za lokalne proizvode iz svjetski priznatog zaštićenog područja, osiguranje poticaja iz Poljoprivredno-okolišnog programa za aktivnosti koje su u skladu sa zaštitom prirode te oživljavanje tradicionalnih kultura mogućnosti su koje upućuju na to da park prirode neće ograničavati poljoprivredu koja je glavna gospodarska grana ovoga područja, nego dapače doprinijeti njezinom daljnjem razvoju.

 

 

Granice parka

Neistine iz tiska

Što stvarno piše u Podlozi

PRIJEDLOG ZAŠTITE