Nije namijenjeno rješavanju problema kao što su:

- problematično ponašanje pojedinaca, nesporazumi sa
  susjedima i/ili bilo kojom skupinom ljudi

- bilo kakva hitna intervencija (poplava u stanu i sl.)

- psi koji ometaju lavežom ili nisu na uzici ili nemaju brnjicu

- požari, zagađenja zraka i vode

- buka

- prijedlozi za postavljanje novih posuda za otpad, novih
  rasvjetnih tijela, semafora i slično

- žalbe na rad gradskih tijela ili bilo kojih tijela javne uprave

- bespravna gradnja

- divljanje po cestama, konzumiranje droga, javna opijanja,
  nasilje nad životinjama, preprodaja i sl.

Za to postoje nadležna tijela kojima se uvijek možete obratiti.

SLUŽBENA STRANICA

POGLEDAJTE

POPIS ULICA

GRAD METKOVIĆ

TISAK

OSMRTNICE

20.4.2019.
Ana Rebac
pok. Ante
1983. - 2019.
Ana Rebac

KONTAKT

Kazališni amateri

kultura

Metkovski kazališni amaterizam

Povijest

Godine 1873., na valu narodnog pokreta, Metković dobiva Hrvatsku narodnu čitaonicu neretvansku u okviru koje se 1875. utemeljuje metkovska amaterska kazališna sekcija. U to vrijeme rijetki su gradovi u Hrvatskoj u kojima je postojao amaterski kazališni život.

Kako je, nažalost, arhivska građa Čitaonice uništena, ne znamo pojedinosti o djelovanju amatera sve do 1899. kada je prigodom obljetnice Čitaonice izvedena predstava Kraljević Radovan autorice Ide Fürst. 1900., godinu dana nakon zagrebačke premijere, metkovski amateri izvode predstavu Posljednji Zrinjski autora Higina Dragošića. Slijede mnoge izvedbe, a osvrt na jednu od njih daje i splitski list Jedinstvo u broju 12. iz 1900.

Nekoliko godina poslije amateri dobivaju i prostor za rad unutar novoizgrađenog hotela Austrija. Tako 1907. u Metkoviću djeluje Neretvansko omladinsko društvo Napredak. Nažalost, sljedeće godine arhiva i garderoba im stradavaju u požaru.

Izvedbom djela sa nacionalnim predznakom, metkovski amateri su značajno pridonijeli učvršćenju nacionalne svijesti kod svojih sugrađana i neretvana uopće, što, razumije se, nije bilo baš po volji tadašnjoj crno-žutoj vlasti. (Ovu nit možemo pratiti kontinuirano, nijednoj vlasti nije  bilo po volji ma kakvo  kulturno djelovanje koje  učvršćuje nacionalu samosvijest. Počnimo samo od Mlečana, Austo-Ugarske, Kraljevine SHS, prve Jugoslavije, druge Jugoslavije, a danas je to podignuto na višu razinu Novog svjetskog poretka.)

Između dva rata središnje mjesto kulturnog života bio je prostor hotela Zagreb. Iz tog razdoblje bilježimo izvedbe djela Čovjek, Ilirci, Kovačev student, Madam Pompadur, Kartaš, Marinko Balerin... Jednog dana u Metkoviću se zaustavila putujuća kazališna družina čiji član je bio Tuzlak g. Veljko Petrović. Igrom sudbine on ostaje u Metkoviću i dugi niz godina posvećuje amaterskom kazalištu kao glumac, redatelj i pedagog. Njegov rad ostavio je traga na generacijama metkovskih amatera.

Tijekom Drugog svjetskog rata zamire kazališni život, ali se kao kuriozitet bilježi aktivnost skupine OPRDIŠ koja se u ta teška vremena znala narugati svemu što u gradu nije valjalo, pa bila to i okupacijska vlast. Jednom su, tako, javno izvrgli ruglu talijansku vojsku koja je opljačkala njihovo kazalište otevši im sve što se moglo ponijeti.

Nakon oslobođenja Metkovića 1944. u gradu djeluje Narodno kazalište Biokovsko-neretvanskog okruga. Izvode se, za to vrijeme politički poćudna, djela Jazavac pred sudom  i Sluga Jernej i njegovo pravo.  Prestankom ratnih djelovanja 1945. u Metkoviću radi Glumačka škola na čelu sa Julijem-Đulom Medovićem, Ivicom Glušćevićem i Dragom Bušićem. Te godine su, kažu, zlatno razdoblje metkovskog  kazališnog amaterizma. Brojne predstave koje su ti ti zanesenjaci postavljali urodile su blistavom idejom. Izgradnja pravog  kazališta. Sredstvima prikupljenim od ulazica, raznih priredaba i plesova platili su izradbu projekta. Zgradu je  projektirao slavni  Aleksandar Freudenraich. U međuvremenu je dobrovoljnim radom  poznatih i nepoznatih Metkovaca završena ljetna pozornica koja i danas predstavlja, možda, najljepšu u Hrvatskoj. Bile su to godine kada je DEUX EX MACHINA sišao na zemlju.

Ponovno iz političkih razloga (nismo bili dovoljno komunistički orijentirani) kazališni život Metkovića gasi se sredinom pedesetih godina XX. stoljeća.  To vrijeme iskorišteno je za radove na zgradi kazališta koja se uz samodoprinose konačno završava 1977.


MAK

Svečanim otvaranjem kazališne zgrade 25. svibnja 1977. ništa više nije bilo isto. Metković je dobio kulturni hram. Hram kakvih se od Fažane do Prevlake može nabrojiti na prste jedne ruke. "Stare snage" su živnule. Gospoda Glušćević, Bušić i Marko Carević pokreću kazališni amaterizam uz skupinu mladih kazališnih entuzijasta. Brojne (posjećene) predstave daju im novi elan, pa 1987. Metković postaje domaćin Smotre kazališnih amatera Dalmacije.

Devedesete godine prošlog stoljeća (pazite, ne radi se o 19. stoljeću) obilježene su nacionalnim zanosom. Zbog ratnih djelovanja kazališne aktivnosti su nakratko onemogućene, ali već 1992. amateri pod vodstvom g. Tonija Pehara izvode Brešanov Kratki kurs dugog propadanja.  Slijedi niz predstava, ali je ta godina značajna po tome što se prvi put spominje ime MAK - Metkovsko amatersko kazalište. Godinu kasnije, nakon puno desetljeća, matkovski amateri, pod ravnanjem g. Jekše Zlodre, ponovno izvode svoju kultnu predstavu Posljednji Zrinjski.  Slijedi tzv. Slavonska turneja na kojoj je još jednom pokazan kvalitet. 

Posljednjih godina metkovski kazališni amaterizam svako malo nam priredi koje ugodno iznenađenje. Ovdje se, ipak, treba spomenuti godinu 1998.  Pred Sv. Iliju,  sveca zaštitnika grada,  metkovski kazalištarci  su  u

režiji autorice Jolande Tudor praizveli predstavu Jedan je Bog. Ova predstava je od tada izvođena svake godine pred Sv. Iliju.

Danas ansambl MAK-a broji oko 40 članova koje, unatoč razlici u godinama spaja ljubav prema teatru. Nažalost, MAK je prije nekoliko godina izgubio svog najstarijeg člana - gospođu Ljubu Jeramaz koja se kazališnim amaterizmom bavila gotovo 80 godina i dugogodišnju voditeljicu Editu Markotić. koja nam je i pripremila ovaj materijal.

Kultura

Udruge u kulturi

Tradicionalne manifestacije

Umjetnici iz Metkovića

Stručni radovi