Nije namijenjeno rješavanju problema kao što su:

- problematično ponašanje pojedinaca, nesporazumi sa
  susjedima i/ili bilo kojom skupinom ljudi

- bilo kakva hitna intervencija (poplava u stanu i sl.)

- psi koji ometaju lavežom ili nisu na uzici ili nemaju brnjicu

- požari, zagađenja zraka i vode

- buka

- prijedlozi za postavljanje novih posuda za otpad, novih
  rasvjetnih tijela, semafora i slično

- žalbe na rad gradskih tijela ili bilo kojih tijela javne uprave

- bespravna gradnja

- divljanje po cestama, konzumiranje droga, javna opijanja,
  nasilje nad životinjama, preprodaja i sl.

Za to postoje nadležna tijela kojima se uvijek možete obratiti.

SLUŽBENA STRANICA

POGLEDAJTE

POPIS ULICA

GRAD METKOVIĆ

TISAK

OSMRTNICE

15.10.2018.
Josip Vučić
pok. Nikole
1933. - 2018.
Josip Vučić

KONTAKT

LINKOVI

Opći podaci

opći podaci

Geografsko središte doline Neretve

 

Geografski smještaj Metkovića na  43°03' mediteranske gradove sa svim utjecajima koje mediteranski civilizacijski i klimatski krug donosi. Smješten na samoj granici dvaju nekadašnjih svjetova, Venecije i Osmanlijskog imperija, Metković je ipak sačuvao svoj dalmatinski duh i pripadnost hrvatskom nacionalnom biću. To je naročito dokazao u posljednjem ratu kada su na Vrata od Metkovića mnogi navaljivali, jer je od njih do Ploča i mora manje nego iz Zaprešića u Sesvete. 116. brigada HV, kroz koju je prošla većina Metkovaca, znala je što joj je činiti.

Prvi doseljenici koji su osnovali Metković nisu imali puno izbora. Brdo Predolac sa svojim južnim padinama davalo im je dobar zaklon od bure i cjelodnevnu izloženost suncu. Godina 1422., za sada, smatra se prvom pisanom potvrdom postojanja naselja. Predolac i danas čuva svoje stare kuće, čiji vlasnici imaju privilegiju prekrasnog pogleda na grad i dolinu pa sve tamo do Pelješca.

Današnji grad sa preko 15.000 stanovnika predstavlja središnje naselje doline Neretve sa jakim kulturnim i sportskim životom. Na žalost, upravo ono na čemu je grad temeljio svoj razvoj, a to je gospodarstvo, danas još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Sadašnji nedostatak Metkovića kao pograničnog grada vjerojatno će u budućnosti ponovno biti njegova prednost.

Osim što je geografski u srcu doline Neretve pa je tradicionalno okrenut poljoprivredi, u zadnje vrijeme otkrivaju se i turistički potencijali Metkovića. U prigradskom naselju Vid uskoro treba biti izgrađen prvi muzej in situ - muzej Narone, antičkog grada koji je svoje svijetle trenutke proživljavao u prvim stoljećima prošlog milenija, da bi potonuo u močvaru nakon provala Avara i Slavena početkom velike seobe. Međugorje u susjednoj državi je 35 kilometara od Metkovića, a turističko naselje Klek na dvadesetak kilometara. No, ono što još nije dovoljno iskorišteno jest upravo rijeka Neretva i njezini pritoci, rukavci, jezera. Cijela delta Neretve je prirodni fenomen, bez obzira na austrougarsku regulaciju njena toka i kasnije socrealističke melioracije. Sreća je ipak, da smo izbjegli monstruozne dimnjake, slične onima što su uništili Kaštelanski zaljev. Još uvijek je voda tu čista i ptice naseljavaju močvarna područja.

U gradu je nadaleko poznata Ornitološka zbirka, jedna od najvećih u Europi. Mada je još uvijek smještena u neuvjetnom prostoru, ne propustite je vidjeti. U kolovozu održava se tradicionalni Maraton lađa koji je prije nekoliko godina pokrenula skupina entuzijasta i tako spasila neretvansku lađu. Što je za Sinj Alka - to je za Metković i dolinu Maraton. Start ispod mosta u Metkoviću treba doživjeti.

Sportu u gradu ugled je najviše podigao rukomet, mada je nogomet respektabilno star sport - NK Neretva osnovana je još davne 1919. godine. No, tek uspjesi RK Metković natjerali su mnoge da otvore svoje zemljovide i vide "gdje ga dođe taj Metković". Današnji Metković živi s rukometom, ali uz nogomet, ne smijemo zaboraviti ni boćare koji su uspješni u najvišem hrvatskom natjecanju, vrijedne veslače i druga sportska društva koja nastoje opstati u ovoj bezlipici (nadam se da će ovaj moj kroatizirani oblik besparice naići na opće odobravanje).

Kao što je red i običaj - kultura na kraju. Ali ne u Metkoviću i ne doslovno. Ne možemo se pohvaliti stoljetnom kulturom kao naš Dubrovnik ili manji gradovi uz obalu i u unutrašnjosti. Ali možemo se pohvaliti sadašnjošću. Nema lipa, ali kulture ipak ima. GKS (Gradsko kulturno središte), Matica hrvatska, jedna od najiskorištenijih gradskih knjižnica, kino koje nije iznajmljeno za skladište, Gradska glazba, Folklorno društvo, kazališni amateri... to je tek dio institucija kroz koje Metkovke i Metkovci utažuju svoju glad za kulturom. Metković ima pravo kazalište, i to na dvije scene sa 480 sjedećih mjesta u zatvorenom prostoru i 800 sjedećih mjesta u prekrasnom otvorenom prostoru uz Neretvu. GKS, kao krovna organizacija, trudi se privesti svojim sugrađanima sve ono što u Hrvatskoj vrijedi, od kazališnih izvedaba preko koncerata do izložaba renomiranih hrvatskih umjetnika u čemu značajnu ulogu igra Matica hrvatska u Metkoviću. Svake godine u svibnju na Neretvu misečina padne. Istoimena smotra folklora već dva desetljeća okuplja folklorna društva iz Dalmacije, ali i šireg dijela hrvatske obale sa gostima iz Slavonije i susjednih država gdje Hrvati žive. Godine 2002. kroz Metković je prošlo čak 80 folklornih skupina, od kojih su mnoge ponovno oživjele zahvaljujući upravo ovoj smotri i njezinim pokretačima. Vjerovali ili ne, Metkovska rukometna publika isto tako dobro razumije se u folklor, pa je tijekom smotre teško naći slobodnog mjesta  u gledalištu. Pa kad se to sve događa istog vikenda kad i finale Rukometnog kupa Hrvatske...

Kraj ovog uvodnog dijela, koji mi se nešto odužio, posvetit ću mladim Metkovkama i Metkovcima. Njih ćete sresti na svakom koraku. Samo u školskim klupama dviju osnovnih i dviju srednjih škola sjedi njih oko 3.500. Lako je izračunati: 3.500 : 15.000 =  23%. Dodajte tome njihove koju godinu starije sugrađane i eto vam živosti. Godinama je Metković istican kao grad sa najvišim natalitetom u Hrvatskoj. Koliko su tome pridonijele vrijedne Metkovke i Metkovci, a koliko velik interes sa susjednih područja za doseljenjem, teško je utvrditi. Tu bi struka trebala dati svoj sud.

 

 

Klima - klimatski utjecaji

 Delta Neretve od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je ograncima dinarskih planina, a s juga podgradinsko-slivanjskim brdima. Na zapadu Delta je otvorena moru i nalazi se pod njegovim stalnim utjecajem. U jesen se more polagano hladi, oslobađa toplinu i time produžuje ljeto, a u proljeće je obrnuto, ohlađeno more spriječava zagrijavanje zraka iznad kopna. U gornjem području Delta je otvorena prema prodiranju suhih vjetrova ljeti, a hladnih zimi i u proljeće. I ovo je razlog stvaranju različitih mikroklima, pa u prostoru od Metkovića skoro do Opuzena zimske su temperature za stupanj, dva niže, a što je odlučujuće da u tom gornjem dijelu teže uspijevaju agrumi (zimsko izmrzavanje). Ljeto je ovdje dugo, toplo i suho, a zima je blaga i kišna.

Srednja godišnja temperatura iznosi 15,7°C. Srednje mjesečne i dekadne temperature su pozitivne. Najhladniji mjeseci su prosinac, siječanj i veljača. Najhladniji period je prema podacima opažanja treća dekada siječnja s 2,5°C. Međutim, opaženi su pojedini dani s negativnim temperaturama. U veljači su zabilježene i dosta minimalne temperature; 1947. g. čak -11°C, a nešto se slično ponovilo i dva puta, 1974. i 1978. što je vrlo opasno za suptropske kulture kao što su mandarine zbog smrzavanja. t: 6px; margin-right: 6px; margin-top: 6; margin-bottom: 2" align="justify"> Najtoplije je u srpnju i kolovozu od zadnje dekade lipnja do zadnje dekade kolovoza. U kolovozu skoro svake godine temperatura zraka doseže u pojedinim danima i do 35°C, a 1946. i ove godine bilo je dana i sa 40°C. U srpnju su opaženi dani i do 35°C. Mjesec lipanj je relativno hladniji, a u rujnu se temperature mogu zabilježiti i do 35°C. Godišnja količina padalina u prosjeku za cijelu Deltu je oko 1300 mm. U zimskom razdoblju padne 65-75% godišnje količine padalina. Uglavnom su to kiše, a snijeg je rijetka pojava i kratko traje. Evidentan je problem da kiše padaju kada je najmanje potrebno vegetaciji zato je intenzivna poljoprivreda ovisna o ljetnom navodnjavanju. Zimi i u rano proljeće se znaju pojaviti i mrazevi kao dio strujanja hladnog zraka zbog otvorenosti prema kontinentu i dosta mogu biti opasni pošto vegetacija krene već u rano proljeće.  


 

Opći podaci

Simboli grada

Pogledajte

 

Mape