Home Novosti Lokalno Prof. Goranka Ivanković na Ušću je zapazila žive periske: „Bila sam sretna...

Prof. Goranka Ivanković na Ušću je zapazila žive periske: „Bila sam sretna kao malo dijete“

 

Periska se vratila na ušće Neretve. Sretnu vijest za ekologe i ljubitelje prirode, ali i znanstvenu javnost koja strpljivo bilježi svaku živu ličinku u Jadranu, donijela je profesorica Goranka Ivanković, koja je roneći na ušću potkraj rujna zapazila žive periske.

„Bila sam sretna kao malo dijete. Periska nam se vratila, ostala je živa, nisu je uništili paraziti na našem ušću Neretve“, rekla je za Jutarnji list vidno ushićena profesorica Ivanković.

„Kad sam ronila, ugledala sam perisku, nije to bila neka velika dubina. Dotaknula sam je nogom i vidjela da je čvrsta. Znači da u njoj ima života. Prvo što mi je tada palo na pamet bilo je, pa nije sve izgubljeno za periske“, govori Ivanković koja je istupila u javnost želeći prekinuti crni niz.

„Stalno nas bombardiraju lošim vijestima, a ovo je stvarno nešto lijepo“, kaže nam Goranka koja je zapazila, kako kaže, stotinjak komada živih periski, što je zaista ravno senzaciji jer su kolonije plemenite periske u Jadranskom moru odavno opustošene. U podmorju se mogu naći prazne ljušture zabijene u pijesak te one koje plima izbaci na obalu. To su nijemi svjedoci da je tu nekada živjela ova endemska vrsta.

„Ljubav prema prirodi i okolišu važna je za opstanak čovječanstva. Moramo čuvati ono što nam je Bog darovao“, kazala je profesorica Ivanković, koja očekuje da se njezinim otkrićem pozabave znanstvenici jer “nije sve tako crno kako se čini”.

Najveći školjkaš Mediterana

A čitava stručno znanstvena javnost digla se na noge kako bi se spasilo ono što je ostalo od jadranskih periski. Nažalost, neuspješno. Uglavnom se sve svelo na statističko pobrojavanje ljuštura mrtvih jedinki. Stoga je svaka drukčija informacija o periskama dobro došla i sa zanimanjem se prati i evaluira. Na tom tragu je i saznanje profesorice Ivanković. Iako informacija o tome da je plemenita periska pronađena na Ušću Neretve još nije stručno evaluirana, svakako je dobar znak i pokazatelj da se nešto s periskom mijenja nabolje.

Podsjetimo, plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana poznat pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Raste na dubinama do 30 m u obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica koje proizvode mnogo organske tvari kojom se periske hrane i upravo tu one dosežu velike dimenzije, odnosno mogu narasti i do 120 cm. Rasprostranjena je u cijelom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja. Nažalost, periska na ušću Neretve, kao i u ostalom dijelu Jadrana, masovno je uginula. Paraziti i bakterije kojima su pogodovale klimatske promjene i globalno zatopljenje učinili su svoje i stradala je upravo plemenita periska. Sjetimo se apokaliptičnih prizora na ušću Neretve s početka ove godine kad je more izbacilo na stotine ljuštura te endemične morske vrste, koju štite brojni nacionalni zakoni i direktive, kao i oni iz EU.

“Očuvanje plemenite periske u južnom dijelu jadranskog mora”

I Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje u projektu “Očuvanje plemenite periske u južnom dijelu jadranskog mora” pa tako i na predjelu ušća Neretve, gdje je profesorica Ivanković uočilo periske za koje pretpostavlja da su žive. Njezino otkriće evidentirano je u bazi podataka Bioportala i uskoro očekuje i stručno-znanstvenu evaluaciju.

„Neka zaštićena područja i područja europske ekološke mreže Natura 2000 kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije staništa su mediteranskog endema plemenite periske (Pinna nobilis) čija je populacija pred izumiranjem na razini cijele Hrvatske“, ističe ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Marijana Miljas Đuračić, koja podsjeća da je plemenita periska od 2019. godine zbog izumiranja dospjela na crveni popis kritično ugroženih vrsta zbog patogena koji su je zahvatili još tijekom 2016. godine na području Španjolske, a bolest je tijekom 2019. ušla u Jadransko more.

 

Exit mobile version