Domagoj Vidović: „Dok je ime tijekom velikoga dijela 20. stoljeća odražavalo pripadnost kolektivu, danas je odrednica osobne identifikacije“

 

U Hrvatskoj prevladavaju kratka i efektna imena, mnoga s biblijskom poveznicom te ona strana. Naime, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, među 50 najčešćih muških i ženskih imena djece u 2020. godini prvih deset mjesta zauzimaju imena za djevojčice: Mia, Lucija, Sara, Ema, Nika, Marta, Rita, Mila, Petra, Ana, a za dječake: Luka, David, Jakov, Ivan, Petar, Roko, Matej, Noa, Filip, Mateo.

Među 50 lani najčešćih imena za djecu, piše Večernji list, bila su i imena Leon, Mihael, Lukas, Noel, Erik, Liam, Emanuel, Emily, Lota, Aurora, Tia, Emili, Nikol, Lara, Elena, Laura, ali i Maša.

Metkovac Domagoj Vidović, stručnjak za imena s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, istaknuo je za Večernji list, da su podatci o učestalosti osobnih imena djece rođene u 2020. godini odraz trenda izrazito povećanoga udjela stranih imena koji je počeo 1990-ih. Dok je ime tijekom velikoga dijela 20. stoljeća odražavalo pripadnost kolektivu (vjerskoj, etničkoj, pa i političkoj zajednici), danas je odrednica osobne identifikacije.

„Još dok sam ja išao u osnovnu školu potkraj 80-ih, u svakom je razredu postojalo barem jedno ime s više nositelja, a danas u mnogim razredima nema imenjaka. Promjene se događaju znatno brže. Tako je ime Lana, koje je između 2000. i 2011. bilo treće po učestalosti, danas tek 15., a nekoć najčešće žensko ime Marija danas je tek 16. Sve su popularnija i starozavjetna imena. Tako je ime David, koje je u srednjemu vijeku bilo rijetko i ograničeno na dubrovačko područje i Boku kotorsku, dvije godine zaredom prvo po učestalosti, a ime Noa, nekoć iznimno rijetko, trenutačno je osmo po učestalosti. Od kršćanskih se ženskih imena u posljednje vrijeme, pogotovo među Dalmatincima, poprilično rasprostranilo ime Rita, a od muških Roko. Malo me iznenadila činjenica da se po cijeloj Hrvatskoj sve češće nadijeva ime Maro, nekoć svojstveno isključivo dubrovačkomu kraju. Nekoć česta strana muška imena Alen, Denis i Elvis danas su gotovo potpuno istisnula imena Jan i Lukas, osobito u sjevernim hrvatskim krajevima te Noel i Liam. Očito je u Hrvatskoj dosta ljubitelja Oasisa i Liama Neesona. Ime Ivano pokazuje da popularnost sportaša utječe na nadijevanje imena. Kod djevojčica je već pet godina najčešće osobno ime Mia (nekoć je to u Istri bila pokraćena inačica imena Eufemija), a kod djevojčica su češća imena koja nisu prilagođena hrvatskomu pravopisu i slovopisu, npr. Emily ili Sofia. Moda kratkih imena polako stagnira iako je i danas dosta Ema, Eva, Ena, Lea, Tea… Maša je danas „urbano“ ime, a nekoć je bilo najrasprostranjenije u dalmatinskome zaleđu i Hercegovini. Maša potječe od imena Matija, od kojega potječe i „moderno“ ime Tia“, kazao je Vidović i dodao da je narodnih imena sve manje.

Naime, s osamostaljivanjem Hrvatske, sve je manji udio imena motiviranih imenima hrvatskih knezova i kraljeva, primjerice Tomislav, Krešimir ili Domagoj, ali i neutralnih iz kojih se nije moglo nazrijeti podrijetlo nositelja (Zoran ili Željko). Ipak, da i tu ima iznimaka, pokazuje sve popularnije ime Borna, koje nose uglavnom dječaci, ali i pokoja djevojčica. Narodno ime Mila, koje je vrhunac popularnosti imalo u kasnome srednjovjekovlju, vratilo se u modu te je osmo po učestalosti među ženskim imenima.

„Čini se da se hrvatski fond osobnih imena sve više globalizira, pa se čak i kršćanska imena zapisuju stranim slovopisom (npr. Noah ili Emily), a već se 30-ak godina osobnim imenom pojedinac nastoji izdvojiti iz mnoštva, dok se nekoć nadijevanjem imena nastojao iskazati osjećaj pripadnosti“, zaključuje Vidović.

 

Vezane vijesti

Najnovije vijesti

Kategorije