Hodočasnici Marijanskoga zavjeta za Domovinu boravili u Vidu

 

Dvadesetak hodočasnika Marijanskog zavjeta za Domovinu u poslijepodnevnim satima pristiglo je iz Međugorja u Vid gdje su ih dočekali Veterani 4. Gardijske brigade i njihov stalni domaćin u našem gradu Ante Marević s obitelji.

Nakon okrjepe, dio hodočasnika posjetio je Arheološki muzej Narona te je potom otišao na odmor kod nekoliko domaćina u Metkoviću. Sutra ujutro nakon svete mise u crkvi sv. Nikole biskupa zapalit će svijeće kod spomenika poginulim braniteljima na Trgu kralja Tomislava i nastaviti hodnju prema Dubrovniku u koji bi trebali stići na Srđ u srijedu, 25. kolovoza gdje završava ovogodišnje hodočašće.

Hodočašće je započelo 12. lipnja iz Osijeka, a danas, 70. dan hodnje cijeli put prešla su dvojica, 67-godišnji Ivica iz Kijeva i nešto mlađi veteran 7. gbr Kristijan.

Bratovština Marijanski zavjet za Domovinu, koju su osnovali mladi i branitelji, pokrenula je 2015. godine zavjetno hodočašće „Marijanski zavjet za Domovinu“, koje prolazi svim većim marijanskim svetištima, od istoka do juga Hrvatske. Hodočasnička ruta polazi iz Osijeka preko našeg najistočnijeg svetišta sjeverne Hrvatske, Aljmaš, a završava na Srđu iznad Dubrovnika. Cilj je na tom putu spojiti što veći broj važnijih svetišta, preko Zagreba, Rijeke i Dalmacije do posljednjeg odredišta u Dubrovačkoj biskupiji. Ruta hodočasničkog puta tako povezuje najznačajnija svetišta kroz Hrvatsku, s prolaskom i kroz Bosnu i Hercegovinu. Svaku etapu prelazi druga skupina hodočasnika te prolazi unaprijed određenu rutu puta. Ove godine glavnoj ruti pridružene su i dvije priključne rute koje se s njom spajaju u najbližim svetištima s ciljem premrežavanja cijele Hrvatske. Ovaj hodočasnički put, svojevrsni hrvatski Camino, odnosno njegov glavni tok, dug je oko 1700 km, a priključne rute oko 350 km i traje 75 dana.

Inače Put Svetog Jakova (španjolski: Camino de Santiago Francés ili samo Camino Francés ) ruta je Puta svetog Jakova, duga oko 800 km, koju prelaze hodočasnici iz pravca Francuske na putu koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova. Pored Camino Francésa postoje i druge rute prema Santiago de Composteli i to: Engleski, Portugalski, Katalonski, Sjeverni, Baskijski kao i još neki pravci. Ipak, Camino Francés je najfrekventniji od svih. Vijeće Europe mu je 1987. god. dodijelilo titulu “Glavne ulice Europe”. UNESCO je 1993. god. proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom.

Foto i tekst: Branko Markota 

Vezane vijesti

Najnovije vijesti

Kategorije