Na pilot području jezera Kuti počelo uklanjanje invazivne vrste

 

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije započela je uklanjanje invazivne strane vrste raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum) na području jezera Kuti i kanala koji vode u jezero koristeći specijalizirano plovilo finske tvrtke za uklanjanje bilja iz vodenih ekosustava.

Uklanjanje se odvija uz stručnu podrušku Uprave za zaštitu pirirode i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u razdoblju od 06. do 10. rujna 2021. godine. Uz prisustvo župana Nikole Dobroslavića, savjetnice Župana Žakline Marević, ravnateljice Javne ustanove Marijane Miljas Đuračić i načelnice Općine Zažablje Maje Vrnoge te vanjskih stručnjaka, tvrtke Clewat, područje posebnog ornitološkog rezervata Kuti i okolnih kanala, poslužilo je kao testni poligon u definiranju odgovarajućih mjera, temeljem kojih će se obavljati uklanjanje navedene vrste raznolisni krocanj prototipom broda tvrtke Clewat, kojeg Republika Hrvatska nema na tržištu.

Specijalizirani brod s teglenicom za rad s invazivnim vodenim biljem tvrtke Clewat koristi inovativnu tehnologiju čupanja invazivne biljke iz sedimenta na principu usisa te biljnu masu skuplja u spremnik na brodu. Stroj je testiran u više od 10 zemalja, unutar Europske unije, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, s impresivnim rezultatima. Operativnost stroja je vrlo dobra u izazovnim uskim ili plitkim vodama.

Tijekom istraživana koje je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije provela 2018. godine, u dolini rijeke Neretve utvrđeno prisustvo strane invazivne vodene biljne vrste, stručnog naziva raznolisni krocanj. Terenska istraživanja provedena su tijekom kolovoza 2018. godine, te je raznolisni krocanj utvrđen na različitim lokacijama na području cijele doline rijeke Neretve: jezero Modro oko, jezero Desne, rijeka Mislina, Crna rijeka, jaruga Vrila, jaruga Modro oko, Matica, Prokopica itd., gdje predstavlja veliki problem.

Kroz kontinuirani nadzor područja jezera Kuti, ustanovljeno je da raznolisni korcanj brzim rasprostranjivanjem iznimno ugrožava vodene ekosustave i pripadajuću bioraznolikost. Također predstavlja prijetnju bioraznolikosti zbog neobuzdanog rasta i formiranja gustog pokrova na vodenom dnu/površini/stupcu, čime guši postojeću autohtonu vegetaciju (primjerice nestaju lopoči). Gusti pokrovi dovode do smanjenja protoka vode, dostupnosti kisika, prodora sunčeve svjetlosti. Zarastanjem vodotoka onemogućena je plovidba brodica lokalnog stanovništva čime se narušava kvaliteta života lokalnog stanovništva. Također, raznolisni krocanj izaziva i mnoge probleme u vodnom gospodarstvu (primjerice u crpljenju vode iz izvora). Slijedom navedenog, područje jezera Kuti odabrano je kao pilot područje testiranja učinkovitosti plovila za uklanjanje vodenog bilja.

Raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum) je slatkovodna višegodišnja vrsta porijeklom iz SAD. Karakterizira je brzi rast i razmnožavanje (atraktivna akvarijska vrsta). Invazivna je vrsta te se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj Uniji (tzv. „Unijin popis”). Zbog brzog rasprostranjivanja iznimno ugrožavaju prirodne ekosustave. Razmnožava se vegetativno te je biljku potrebno u potpunosti ukloniti, bez fragmentiranja pri uklanjanju, kako bi se spriječilo daljnje širenje. Trenutno je problem što se zbog nedovoljnog poznavanja vrste prilikom čišćenja vodotoka, biljke prokose i ostave u vodotoku kao i ostala vodena vegetacija u svrhu olakšavanja plovidbe što je olakšalo i ubrzalo njeno širenje.
Ukoliko se uklanjanje pokaže učinkovitim, cilj je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatskim vodama nabaviti najefikasniji stroj koji bi u dolini rijeke Neretve dugoročno riješio problem negativnog utjecaja invazivnih vodenih biljaka na slatkovodne ekosustave i gospodarstvo.
Očuvanje i zaštita zaštićenih prirodnih vrijednosti od nacionalne, ali i međunarodne važnosti, često iziskuje brojne aktivnosti poput borbe s invazivnim stranim vodenim biljnim vrstama. U području posebnog ornitološkog rezervata Kuti i ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve raznolisni krocanj je jedna od njih, a ima je gotovo u području vodenih ekosustava cijele doline rijeke Neretve.

Područje delte Neretve predstavlja iznimno značajno i važno područje u vidu bioraznolikosti, georaznolikosti i krajbrazne raznolikosti. Jezero Kuti proglašeno je posebnim ornitološkim rezervatom 2020. godine sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) te je područje ekološke mreže kao Područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000031 Delta Neretve te Područje očuvanja značajnog za ptice (POP) HR1000031 Delta Neretve sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19).

Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, obvezna je provoditi odredbe EU o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih vrsta, odnosno mora poduzimati mjere koje uključuju zabranu uvoza, držanja, prodaje, uzgoja i razmnožavanja.

Informiranjem o invazivnim vrstama, Javna ustanova nastoji educirati lokalno stanovništvo kao i posjetitelje o posljedicama koje iste izazivaju u lancu bioraznolikosti ali i šire te da je njihovo sudjelovanje, kao aktivnih promatrača u prirodi, prilikom uočavanja istih jako bitno dojavom putem mobilne aplikacije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Dojavom nalaza stranih vrsta svi skupa doprinosimo ranom otkrivanju i očuvanju prirode.

U sklopu svoje redovne djelatnosti, koja uključuje zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, te osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, Javna ustanova aktivno radi na očuvanju bioraznolikosti i zaštiti autohtonih vrsta u staništima u području doline rijeke Neretve te u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 Dubrovačko-neretvanske županije, kojima upravlja, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19).

Vezane vijesti

Najnovije vijesti

Kategorije