Home Novosti ‘Brkata sjenica’ – osvrt na nedavne učestale požare na zaštićenim područjem ‘Pod...

‘Brkata sjenica’ – osvrt na nedavne učestale požare na zaštićenim područjem ‘Pod gredom’

Iz Ornitološkoga društva 'Brkata sjenica' osvrnuli su se na nedavne učestale požare na zaštićenom području 'Pod gredom'.

 

Iz Ornitološkoga društva ‘Brkata sjenica’ osvrnuli su se na nedavne učestale požare na zaštićenom području ‘Pod gredom’. Njihov osvrt prenosimo u cijelosti.

Prestali su požari u zaštićenom području Pod gredom. Pitate se zašto su prestali. Odgovor je jednostavan, nema više što gorjeti. Po našoj procjeni izgorjelo je gotovo cijelo zaštićeno područje, nije ostalo ni 3% neopožarene površine.

Nakon požara koji su prošlih dana harali Pod gredom, obišli smo teren i ono što smo zatekli djeluje zastrašujuće. Cijeli prostor je beživotan, crno siv, nema javljanja ni preleta ptica, tek nekoliko eja močvarica i livadarki u potrazi za hranom, pustoš na gotovo cijelom području. Kao što smo već pisali u siječanjskom  zimskom prebrojavanju sve je vrvilo životom. Sada nema javljanja mlakuša, kokošica, patki, liski, ptica pjevica, drugim riječima crna pustinja. Sve što smo uspjeli vidjeti je bilo u Petkovića jendecima i u Norinu i to nešto kržulja, divljih patki, patke norve, nekoliko čaplji, liski i malih gnjuraca… Na gniježđenju u zaštićenom području bilo je između 50 do 70 parova divlje patke, 8 do 12 gnijezda patke njorke. Ovdje valja napomenuti da nije potrebno etiketirati lovce (ima i među njima kukolja, kako kaže stara poslovica) ali generalno gledano te patke na jajima i njihovi pačići su njihova lovna divljač najesen i ne mislimo da bi radili protiv sebe. U tršćacima se gnijezdilo od 3 do 5 parova eje močvarice sad nemaju gdje sviti svoja gnijezda, sve je sumorno golo. Gnijezdilo se do 10 parova Bukavca, desetak pjevajućih mužjaka, gnijezdilo se možda i više jer bukavac može imati  više ženki ako nema dovoljno mužjaka.

Naša Neretva je najbrojnije gnijezdilište bukavca u Hrvatskoj sa 30 do 35 pjevajućih mužjaka, pa lako možemo vidjeti kolika je šteta nastala samo Pod gredom, a gorjelo je širom naše doline Neretve.

Brkata sjenica, tri vrste štijoka, pa i kokošice neće gnijezditi u novom šašu, kao ni bukavac, a sve navedene vrste su rijetke i malobrojne i strogo zaštićene vrste u Republici Hrvatskoj. Uništena je flora i fauna u zaštićenom području i zbog toga smatramo da je na djelu ekocid koji mora prestati. Mi ne znamo tko ovo radi, ali znamo da postoje brojne službe u Republici Hrvatskoj koje trebaju ne samo naći počinitelje, već i poduzeti konkretne korake kako bi se zaštićeno područje oporavilo i očuvalo. Mi kao i ostali građani možemo samo edukacijama i putem medija osvješćivati sve ljude dobre volje. No bez sankcioniranja počinitelja nema napretka.

Svi ćemo se prisjetiti da je često gorjelo na Vranskom jezeru, sustavnom edukacijom i preventivom došlo se do počinitelja koji je bio sankcioniran i već desetak godina na području Vranskoga jezera nema požara. Ovim putem apeliramo i na izvršnu i zakonodavnu vlast, na naše političare da se kroz edukacije uključe, jer nismo naišli da je bilo tko reagirao, a sve kako bi se očuvala zaštićena područja, flora i fauna. To je i vaša obveza!

Priključimo se svi, spriječimo pojedince da nam remete svakodnevnicu, da nam uništavaju prirodu, uništavaju i privatna dobra, spriječimo da ono što je uvijek bilo normalno, ne postane nenormalno, a nenormalno postane normalno.

 

Exit mobile version
Skip to content