U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću sinoć je u Galeriji Gradskoga kulturnoga središta Metković otvorena jedinstvena putujuća foto izložba ‘Kravata istaknutih Hrvatica i Hrvata iseljeništva’.
Opus izložbe čini 20-ak plakata na kojima su fotografije istaknutih Hrvata i Hrvatica u iseljeništvu na prekoocanskim kontinentima. Sve ih povezuje to što nose upravo kravatu. Izložba je nastala kao rezultat globalnoga projekta Američkog hrvatskog kongresa i Association Croatian American of Profesionals, a cilj mu je bio prikupiti kravate hrvatskih istaknutih iseljenika, kako bi se upravo pomoću kravate, kao kulturne baštine, promovirala i brendirala Hrvatska u svijetu. Također, ciljevi projekta su pridonijeti snažnijem povezivanju s hrvatskim iseljeništvom te najprestižnijim svjetskim sveučilištima, upoznati širu javnost, a posebice mlađe generacije, s kulturnom baštinom naše domovine te s istaknutim Hrvaticama i Hrvatima u iseljeništvu koji daju ogroman doprinos.
Izložba je zasada gostovala u samo nekoliko hrvatskih gradova, a među njima je i Metković. Dogovorila ju je još u lipnju predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću, prof. Zorana Vekić s gđom Brankom Bezer Filipović, koja je dala ogroman doprinos u realizaciji projekta te je, ujedno, i autorica knjige ‘Hrvati ujedinjeni kravatom’. Na izložbi su kronološki iznesene priče o velikim sinovima hrvatske povijesti, a potom i priče o našim suvremenicima. Iako je kravata prepoznata kao odjevni predmet namijenjen prvenstveno gospodi, ovaj projekt nije zaobišao ni pripadnice ljepšeg spola. Tako su u ovoj priči pronašli svoje mjesto i prikupljeni ženski šalovi i marame. Kriterij uvrštenih eksponata bio je jednostavan i uključivao je slanje doniranog artefakta, poveznicu vlasnika s Hrvatskom (da je rođen u Hrvatskoj, potomak Hrvata i da je bio ili jest hrvatski iseljenik koji je na neki način ostavio trag u svijetu. Zanimljivo je kako je na otvorenju izložbe u Metkoviću nazočio i dr. Josip Stjepandić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini, koji živi i radi u Bensheimu, a također se nalazi i na jednim od plakata.
U sklopu otvorenja izložbe održana su i dva zanimljiva predavanja. Predavanje doc. dr. sc. Josipa Lasića „Don Stjepan Gnječ i hrvatski jezični identitet na australskom kontinentu“ donio nam je informacije o istraživanju o trajnome naslijeđu našeg sumještanina, koje je tijekom svoga predanoga rada tijekom četiri desetljeća ostavio. Don Stjepan gnječ podučavao je djecu hrvatskih iseljenika hrvatskome jeziku, a bio je to temeljit model (o)čuvanja jezičnog identiteta u prekomorskome iseljeničkom krajoliku na jugu dalekoga australskog identiteta u iseljeništvu.
Potom se moglo saznati nešto više kroz predavanje gđe. Branke Bezić Filipović o „Hrvatskom iseljeništvu s područja Metkovića“. Branka je za svoj rad više puta nagrađivana i odlikovana, a ujedno je i autorica knjige „Hrvati ujedinjeni kravatom“. Podrobno je analizirala članke gospodina Ive Mišura o iseljeništvu neretvanskih Brljevića na Novom Zelandu te njena istraživanja o obitelji Jerković (iz Gig Harbora), Bebić, Đugum i Batinović u Ameriku. Posebno je istaknula našeg Miljenka (Mike) Grgića iz Desana koji je odselio u Kaliforniju. Zahvaljujući Grgichu utvrđeno je da je zinfandel stigao u Ameriku s hrvatske obale. On je u knjizi dr. Maleša pročitao da su zinfandel i plavac mali ista sorta, pa je zatražio DNK analizu od University of California Davis. Nakon što su se u istraživanje uključili i hrvatski znanstvenici, potvrđeno je da je DNK Zinfandela identičan Kaštelanskomu crljencu.
Predsjednica Vekić je izložbu proglasila otvorenome, te posebno zahvalila gđi. Nadi Pritisanac Matulich, predsjednici Američkog hrvatskog kongresa na suradnji te suorganizatorima American Croatian Professionals i croDiaspori.
“Nadam se da će ova ideja koja povezuje kravatu i iseljeništvo naše Neretve pomoći u otkrivanju i prepoznavanju našeg kulturnog dobra koje je oduvijek bilo od svjetskog značaja! Naše opstojnosti i hrabrosti da se avatarom silne želje za boljim životom odlaskom u „terru incognitu“ ostavi neizbrisivi povijesni trag u nasljeđe”, zaključila je Vekić.
Izložba ostaje otvorena do 7. kolovoza 2023.
