U istočnoj Hercegovini probijen je tunel dug 12,2 kilometra, ključni dio vodno-energetskog projekta Gornji horizonti, koji predviđa preusmjeravanje dijela voda iz sliva rijeke Neretve u Trebišnjicu. Tunel, čija je izgradnja koštala 67 milijuna eura, sastavni je dio hidroelektrane Dabar, najvećeg objekta u sklopu ovog projekta.
Projekt, čije su temelje postavile vlasti bivše Jugoslavije, a nastavila ga Republika Srpska, uključuje gradnju dvaju akumulacijskih jezera, triju hidroelektrana i niza tunela i kanala. Sustav omogućuje preusmjeravanje voda iz sliva Neretve u Trebišnjicu, s ciljem povećanja hidroenergetskog kapaciteta i proizvodnje električne energije. Prema planu investitora, hidroelektrana Dabar trebala bi početi s radom do 2027. godine, a voda iz sustava završava u Platu kod Dubrovnika.
Međutim, ekološka udruženja i hidrološki stručnjaci upozoravaju na moguće štetne posljedice. Preusmjeravanje rijeka moglo bi dovesti do presušivanja pritoka Bune, Bunice i Bregave, što bi značajno narušilo prirodnu ravnotežu u slivu Neretve. Stručnjaci ističu da bi projekt mogao imati dugoročne posljedice na ekosustave, lokalnu floru i faunu te opskrbu vodom za zajednice koje ovise o pritocima Neretve.
Ovaj projekt stoga izaziva brojne rasprave o ravnoteži između energetskih kapaciteta i zaštite okoliša, dok stručna javnost upozorava na potrebu dodatnih analiza i mjera za očuvanje prirodnih resursa u dolini Neretve.
Foto i izvor: tportal