Brkata sjenica uputila prigovor DNŽ: Protive se solarnoj elektrani na Dragoviji zbog ugroze ptica i rijetkih biljaka

 

Ornitološko društvo Brkata sjenica iz Metkovića uputilo je službeni prigovor Odjelu za zaštitu prirode i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) zbog planirane izgradnje solarne elektrane na području Dragovije, u blizini Marušića gradine.

Kako navode, prigovor će biti upućen i nadležnom ministarstvu, a objavljen je javno kako bi građani bili informirani o planovima koji se odnose na prostor koji smatraju iznimno vrijednim za očuvanu prirodu i bioraznolikost.

Autor prigovora, Bariša Ilić, ističe kako društvo ne želi biti etiketirano kao protivnik razvoja, ali upozorava da se ovim projektom ozbiljno ugrožava flora i fauna šireg područja Dragovije.

U uvodu prigovora Ilić naglašava kako ne želi politizaciju teme, već da je riječ isključivo o pitanju zaštite prirode.

– Ne možemo ni milimetra odstupiti od ideje da se zabrane solari ispod Marušića gradine – navodi Ilić te dodaje kako očekuje da će se i druge udruge te građani uključiti s dodatnim prigovorima.

Prema njegovim riječima, Dragovija je prostor na kojem se obnavljaju kuće i koji bi mogao biti pogođen zahvatima, a osim pitanja prirode, očekuje i prigovore vezane uz kulturna dobra, jame na području gradine te vizualno i ekološko narušavanje okoliša.

Središnji dio prigovora odnosi se na popis ptica koje su tijekom višegodišnjih istraživanja zabilježene na Dragoviji. Ilić navodi kako je riječ o više od stotinu vrsta, uključujući brojne grabljivice i sove.

Među vrstama koje navodi kao prisutne na tom području su:

  • velika ušara (Bubo bubo) – gnjezdarica šireg područja Dragovije
  • sivi ćuk (Athene noctua) – gnjezdarica na udaljenosti oko 200 metara od Marušića gradine
  • orao zmijar (Circaetus gallicus) – gnjezdarica dugi niz godina, s gnijezdom zabilježenim manje od 100 metara od planirane lokacije
  • brojne vrste sokolova, jastrebova, škanjaca i drugih ptica selica

Upozorava da bi zahvati u prostoru mogli značajno smanjiti broj vrsta zbog gubitka staništa.

– Gubitak staništa velik je problem za ptice. Nakon mogućeg zahvata sumnjam da bi broj vrsta bio blizu ovoga – ističe Ilić.

U prigovoru se posebno naglašava prisutnost rijetkih i strogo zaštićenih biljaka na području zahvata.

Ilić navodi kako se na samoj lokaciji planirane elektrane nalazi jedna od lokacija kockavice (Fritillaria neglecta), iznimno rijetke i zakonom zaštićene vrste.

Također navodi da je u okolici pronašao:

  • visibabu kraljice Olge (Galanthus reginae-olgae) – biljku koja ranije nije bila zabilježena u Hrvatskoj
  • divlji žuti tulipan (Tulipa sylvestris) – jedinu lokaciju u dolini Neretve gdje je zabilježen
  • nekoliko vrsta šafrana i drugih zaštićenih biljaka

U prigovoru je navedeno i nekoliko biljaka koje se smatraju rijetkima i strogo zaštićenima:

  • Arum nigrum (crni kozlac)
  • Crocus variegatus (isprugani šafran)
  • Fritillaria neglecta (kockavica)
  • Galanthus reginae-olgae (visibaba kraljice Olge)
  • Tulipa sylvestris (divlji tulipan)

Ilić u prigovoru ističe kako je u neretvanskom kraju do sada pronašao 37 vrsta divljih orhideja, a na Dragoviji čak 28, dok je na području same lokacije zahvata, u krugu od 100 metara, zabilježeno 18 vrsta.

Navodi i popis dijela pronađenih orhideja, među kojima su Ophrys apifera, Orchis purpurea, Orchis italica, Spiranthes spiralis i druge.

Uspoređujući nalaze s podacima iz studije, Ilić tvrdi kako je broj orhideja naveden u dokumentaciji “znatno manji” od stvarnog stanja na terenu.

U prigovoru se navodi i kako je lokacija planirane elektrane okružena zaštićenim područjima:

  • Orepak (manje od kilometra zračne linije)
  • Pod gredom (oko 500 metara)
  • izvorište Prud (oko kilometar udaljenosti), iz kojeg se opskrbljuju pitkom vodom brojna područja, uključujući i otoke

Posebno ističe i izvorište rijeke Vriještice, koje se nalazi ispod Marušića gradine te protječe kroz krško područje.

Na kraju prigovora Ilić poručuje kako će društvo nastaviti djelovati u skladu sa zakonima Republike Hrvatske te da su spremni na daljnje korake kako bi spriječili projekt na ovoj lokaciji.

– Naš grad ne zaslužuje podjele. Borit ćemo se za prirodu i za iduće naraštaje – navodi se u završnoj poruci prigovora.

Ornitološko društvo Brkata sjenica najavilo je kako očekuje reakciju nadležnih službi te pozvalo građane da se informiraju o važnosti područja Dragovije, koje smatraju jednim od najvrijednijih prirodnih prostora u metkovskom kraju.

Vezane vijesti

Najnovije vijesti

Kategorije

Skip to content